Ubukungu bw’u Rwanda bwakomeje kwerekana imbaraga mu ntangiriro za mwaka wa 2026, aho imibare mishya yashyizwe ahagaragara n’Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare igaragaza ko umusaruro mbumbe w’igihugu (GDP) wageze kuri miliyari 6,346 Frw mu gihembwe cya mbere cy’umwaka wa 2026, uvuye kuri miliyari 5,276 Frw zari zanditswe mu gihe nk’icyo mu mwaka ushize. Ibi bisobanuye izamuka rya 10.1%, rikaba riri mu rwego rw’iterambere rikomeje kugaragara mu bukungu bw’igihugu.
Raporo ya NISR igaragaza ko urwego rw’Ikoranabuhanga n’Itumanaho (ICT) ari rwo rwabaye urwa mbere rwagize umuvuduko munini w’iterambere, aho rwazamutse ku kigero cya 22% mu gihembwe cya mbere cya 2026. Uru rwego rwabaye imwe mu nkingi zikomeye zafashije ubukungu bw’u Rwanda gukomeza kwihagararaho mu gihe isi ikomeje guhangana n’ibibazo bitandukanye by’ubukungu.
Abasesenguzi bavuga ko iri zamuka ry’Ikoranabuhanga rishingiye ku kwaguka kwa internet yihuta, serivisi z’ikoranabuhanga mu bucuruzi, uburyo bwo kwishyurana hifashishijwe ikoranabuhanga ndetse n’ishoramari rikomeje gukorwa muri uru rwego. Mu myaka ishize, u Rwanda rwakomeje gushyira imbere gahunda yo kubaka ubukungu bushingiye ku bumenyi n’ikoranabuhanga, ibintu bigaragara ko bitangiye gutanga umusaruro ufatika.
Uretse ICT, urwego rw’inganda na rwo rwakomeje kwitwara neza. Raporo igaragaza ko urwego rw’inganda rwazamutse ku kigero cya 13%, ruterwa ahanini n’izamuka ry’ubwubatsi, ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro n’inganda zitunganya ibicuruzwa bitandukanye. Ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro bwazamutseho 20%, mu gihe ibikorwa by’inganda zitunganya umusaruro byiyongereyeho 15%.
Mu rwego rwa serivisi, rugize uruhare runini mu bukungu bw’u Rwanda, ibikorwa by’ubucuruzi bwo kugurisha no gukwirakwiza ibicuruzwa byazamutseho 11%, serivisi z’ubwikorezi nazo zizamukaho 11%, mu gihe ibikorwa by’ubufasha mu buyobozi n’ubucuruzi byazamutseho 20%. Urwego rw’ubuhinzi na rwo rwakomeje gutanga umusanzu mu bukungu bw’igihugu, aho rwazamutse ku kigero cya 8%. Umusaruro w’ibihingwa byoherezwa mu mahanga wazamutse ku kigero cya 39%, ibintu byafashije kongera amafaranga yinjira mu gihugu ava mu bucuruzi mpuzamahanga.
Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi, Yusuf Murangwa, yavuze ko iri zamuka ry’ubukungu rigaragaza ubushobozi bw’u Rwanda bwo gukomeza gutera imbere nubwo ubukungu bw’isi bukomeje guhura n’imbogamizi zitandukanye. Yagaragaje ko gahunda za Leta zigamije guteza imbere ishoramari, ibikorwa remezo n’udushya mu ikoranabuhanga zikomeje gutanga umusaruro.Abahanga mu bukungu bavuga ko umuvuduko urimo kugaragazwa n’urwego rw’Ikoranabuhanga ushobora gukomeza guhindura isura y’ubukungu bw’u Rwanda mu myaka iri imbere. Bemeza ko uko serivisi z’ikoranabuhanga zikomeza kugera kuri benshi, ari ko ubukungu bushobora kurushaho kwaguka no gutanga amahirwe mashya y’akazi ku rubyiruko.
Mu gihe ibihugu byinshi bikomeje gushaka inzira zo kuzamura ubukungu bushingiye ku ikoranabuhanga, imibare mishya ya NISR igaragaza ko u Rwanda rukomeje kugenda rwiyubaka nk’imwe mu ngero z’ibihugu bya Afurika bishyize imbere ihangwa ry’ibisubizo bishingiye ku ikoranabuhanga mu guteza imbere ubukungu.Izamuka rya 22% ry’Ikoranabuhanga hamwe n’izamuka rusange rya 10.1% ry’umusaruro mbumbe w’igihugu ni ikimenyetso cy’uko ubukungu bw’u Rwanda bukomeje gufata indi ntera, mu gihe igihugu gikomeje urugendo rwo kuba igicumbi cy’ikoranabuhanga n’ishoramari muri Afurika.

