
Guverinoma ya Democratic Republic of the Congo yasabye FIFA gusubiza amafaranga y’amatike y’Igikombe cy’Isi cya 2026 yari yaguzwe n’abakunzi b’umupira bo muri icyo gihugu, nyuma y’uko benshi batagishoboye kwinjira muri United States kubera ingamba zikomeye zashyizweho zo kwirinda ikwirakwira rya Ebola.
Iki kibazo cyaje mu gihe ikipe y’igihugu ya RDC, DR Congo national football team izwi nka Léopards, yari imaze kubona itike yo gusubira mu Gikombe cy’Isi ku nshuro ya mbere kuva mu mwaka wa 1974.
Abakunzi b’umupira babuze amahirwe yo kujya gushyigikira ikipe yabo
Abakunzi benshi b’umupira muri RDC bari bamaze kugura amatike yo kureba imikino y’Igikombe cy’Isi cya 2026 kizabera muri Amerika, Canada na Mexique.
Ariko nyuma y’uko World Health Organization itangaje ko Ebola yabaye ikibazo gikomeye ku rwego mpuzamahanga ku wa 16 Gicurasi, leta ya Amerika yahise ikaza ingamba zo kwinjira muri icyo gihugu.
Ibi byatumye abaturage benshi bo muri Congo badashobora kubona visa cyangwa ngo bemererwe kwinjira muri Amerika.
Amerika yahagaritse gutanga Visa i Kinshasa
Ubuyobozi bwa United States i Kinshasa bwahagaritse ibikorwa byo gutanga visa nyuma y’impungenge z’ikwirakwira rya Ebola.
Abategetsi bavuga ko abantu barenga 900 bakekwaho kwandura Ebola bamaze kuboneka muri Afurika yo hagati n’iy’iburasirazuba, mu gihe abarenga 220 bakekwa ko bamaze guhitanwa n’icyo cyorezo kuva cyaduka.
Benshi mu banduye ndetse n’abapfuye bakomoka muri Democratic Republic of the Congo.
RDC isaba FIFA kurengera abafana
Abategetsi ba Congo bavuga ko abakunzi b’umupira baguze amatike mu buryo bwemewe n’amategeko kandi ko ikibazo cyavutse kitaturutse kuri bo.
Ni yo mpamvu basaba FIFA kureba uburyo amafaranga yabo yasubizwa cyangwa hagashyirwaho ubundi buryo bwo kubafasha.
Abasesenguzi bavuga ko iki kibazo gishobora guteza impaka zikomeye hagati y’amashyirahamwe ya siporo n’ibihugu byashyizeho amabwiriza y’ubuzima rusange.
Léopards mu mateka mashya
Ikipe y’igihugu ya Democratic Republic of the Congo yari yarabonye itike y’Igikombe cy’Isi nyuma y’imyaka irenga 50 ititabira iri rushanwa rikomeye ku isi.
Abakunzi benshi b’umupira muri Congo bari babifashe nk’amateka akomeye ndetse bamwe bari bamaze gutegura ingendo zo kujya gushyigikira ikipe yabo muri Amerika.
Ariko icyorezo cya Ebola cyahise gihindura ibintu, gituma ibyishimo byinshi bihinduka impungenge ku hazaza h’ingendo n’ubuzima bw’abaturage.
Ebola ikomeje gutera impungenge ku isi
Ishami rya World Health Organization rikomeje gukurikirana hafi uko Ebola ihagaze muri Afurika yo hagati n’iy’iburasirazuba.
Inzobere mu buzima zivuga ko ubwoko bwa Ebola buri gukwirakwira ubu bufite ubukana kandi ko hakenewe ingamba zikomeye zo gukumira ko bwakwirakwira mu bindi bice by’isi.
Ibihugu byinshi byatangiye gukaza igenzura ku mipaka, gusuzuma abagenzi no gushyiraho amabwiriza mashya ku baturuka mu duce twibasiwe n’icyo cyorezo.

